BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Šta su Sovjeti planirali da urade ako bi nacisti 1941. zauzeli Moskvu?

Šta su Sovjeti planirali da urade ako bi nacisti 1941. zauzeli Moskvu?
21.03.2021. god.
Moskovski metro bi bio dignut u vazduh, a drugi grad bi bio proglašen za prestonicu.


Sredinom oktobra 1941. godine nacističke trupe su se brzo približavale Moskvi. Sovjetski gradovi oko ruske prestonice jedan za drugim su padali Nemcima u ruke. Neprijatelj je u svakom trenutku mogao ući u Moskvu, piše Russia beyond. 

Staljin je bio poznat po tome što ujutru ustaje kasno, a noću dugo ostaje u radnom kabinetu. On se 15. oktobra 1941. godine u 9 sati ujutru 
obratio svojim saborcima iz Politbiroa. Naređeno im je da organizuju evakuaciju grada i da istoga dana do večeri napuste prestonicu.

Nova prestonica 

 

Veliki otadžbinski rat 1941-1945. Odbrana Moskve. Pripadnici protivvazduhoplovne odbrane u Parku kulture i odmora „M. Gorki“.

Bilo je planirano da otputuju u Kujbišev (danas je to Samara), 1.100 km istočno od Moskve. Kujbišev je iz više razloga izabran za „rezervnu“ prestonicu SSSR-a.

Prema ruskim merilima ovaj grad je bio relativno blizu Moskve tako da evakuacija nije predstavljala veliki problem. Državnim organima, fabrikama i administrativnim ustanovama od vitalnog značaja za funkcionisanje SSSR-a nije trebalo previše vremena da se organizuju i ponovo počnu da funkcionišu na novom mestu.

 

Trg revolucije, 1931. Samara.


Pored toga, Kujbišev je bio relativno dobro zaštićen zahvaljujući trupama koje su tamo bile razmeštene. U gradu je već bio baziran Sovjetski volški vojni okrug, a Kujbišev je bio poznat i kao industrijski centar Sovjetskog Saveza koji je imao svoje fabrike, aerodrome i železnički čvor od vitalnog značaja.

Tog sudbonosnog jutra 15. oktobra 1941. godine Državni komitet za odbranu SSSR-a na čelu sa Staljinom izdao je naredbu br. 801 koja je predstavljala najstrožu državnu tajnu. U njoj je Generalštabu, Narodnom komesarijatu za odbranu, Narodnom komesarijatu Ratne mornarice, Diplomastskom koru, Predsedništvu Vrhovnog Sovjeta i Savetu narodnih komesara SSSR-a naređeno da se hitno presele u Kujbišev.

Staljin je smatrao da će i on ubrzo morati da napusti Moskvu, ali je odlučio da ostane u glavnom gradu još jedan dan. Sa njim su u Moskvi 
ostali najbliži saradnici: Berija, Mikojan i Kosigin.

Šefu NKVD-a Lavrentiju Beriji 
naloženo je da rukovodi miniranjem i uništavanjem fabrika, skladišta, važnih institucija i infrastrukture od kritične važnosti, između ostalog, i Moskovskog metroa, tj. svega što nije bilo moguće evakuisati u „rezervnu prestonicu“.

 

Uznemireni žitelji Moskve doživeli su miniranje strateške infrastrukture kao siguran znak da se sovjetsko rukovodstvo sprema da napusti glavni grad i ostavi milione stanovnika na milost i nemilost nacistima.

Panika u Moskvi

I pored toga što je operacija držana u strogoj tanosti glasine o evakuaciji prestonice brzo su se raširile. Ujutru 16. oktobra 1941. godine Moskovski metro 
nije otvoren, i to se desilo prvi put otkako je napravljen. A nije otvoren zato što su vršene pripreme za njegovo potpuno uništenje. To je dodatno podstaklo širenje glasina da glavni grad SSSR-a uskoro može pasti u ruke nacistima. Ubrzo zatim je stanovništvo zahvatila panika.

Mnogi su ostavljali svoje obaveze i imovinu i žurili na železničke stanice u nadi da će napustiti grad pre nego što u njega uđe neprijateljska vojska. U celom gradu je nastao haos.

 

Barikade na ulicama Moskve.

Očevidac ovih događaja Lav Larski kasnije je ovako opisao jednu epizodu užurbane evakuacije: „U tri sata je na mostu došlo do saobraćajnog zastoja. Tamo su stajali kamioni. Umesto da gurnu kamione sa mosta i oslobode prolaz, ljudi su ulazili u njih i zauzimali mesta. Oni koji su već sedeli unutra očajnički su tukli koferima po glavi ove spolja, koji su hteli da uđu. A ovi su jedni preko drugih uskakali u prikolice i zbacivali odozgo ’branioce’ kao džakove krompira. Ali čim bi ’nova postava’ zaposela mesta i kamioni pokušali da krenu, nova gomila ’osvajača’ bi nagrnula na prikolice“.

Glavni grad je bio obuzet strahom i panikom. Mnogi su došli na svoje radno mesto u nadi da će dobiti platu ali su umesto plate su saznali da je rukovodstvo fabrike već „otperjalo“. Ozlojeđeni i prepušteni sami sebi, pojedini žitelji su 
se upustili u pljačku i nasilje.

„U redovima izbijaju tuče, ljudi guše starice, mlađi pljačkaju, a policajci po dva do četiri sata stoje na trotoaru i puše: ‘Nismo dobili nikakve instrukcije’, kažu“ – tako je paniku u Moskvi toga dana opisao sovjetski novinar Nikolaj Veržbicki.

Bile su potrebne radikalne mere da se Moskva dovede u red. Posle trodnevnog haosa i panike u sovjetskoj prestonici Staljin je 19. oktobra 1941. godine 
izdao ukaz kojim je u Moskvi uvedeno opsadno stanje. U noćnim časovima je zabranjeno kretanje vozila i ljudi bez specijalnih dozvola, a policija je dobila dozvolu da „provokatore“ strelja na licu mesta.

 

Staljin drži govor na vojnoj paradi, Crveni trg, 7. novembar 1941.

Možda je Staljinova odluka da on lično ostane u Moskvi takođe doprinela da se stanovnici umire, jer su mnogi doživeli to kao siguran znak da će Crvena armija braniti grad po svaku cenu.

I zaista, zahvaljujući naporeima Crvene armije i onih stanovnika Moskve koji nisu otišli, nisu paničili i nisu pribegavali nasilju, nacistima nije pošlo za rukom da zauzmu Moskvu niti da unište sovjetske oružane snage pre zime 1941. godine. A u zimu se već nacistička Nemačka morala suočiti sa činjenicom da će rat protiv SSSR-a biti dug i težak.

Nikolaj Ševčenko,
Russia beyond

 



  • Izvor
  • Tanjug
  • Pripadnici PVO na krovu hotela „Moskva“, 16. oktobar 1941., foto: Oleg Knoring/Sputnik/RUssia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Uprkos ogromnoj vojnoj pomoći čitavog Zapada, već je svima jasno da je pobeda Rusije na ukrajinskom frontu neminovna i da će uslediti uskoro. I upravo je to i vreme...


EU i SAD guše Srbiju jer veruju da je previše slična Rusiji

Toksikološki institut u Bonu je u uzorcima sa autopsije otkrio tragove leka droperidol, teškog neuroleptika koji može da izazove infarkt, a koji Miloševiću nikada nije bio propisan. Istragu o...


Serija režiranih ratova koju je nametnula zapadna oligarhija, a koja kulminira sada sukobom sa Rusijom, samo je očajnički i uzaludni pokušaj da se očuva kriminalna i nepravedna svetska dominacija...

Svađa oko američke granične krize postala je test da li država može da prkosi saveznoj vladi kako bi se zaštitila


Navršilo se tačno 81 godina od završetka velike napadne operacije Crvene armije koja je imala za cilj da probije opsadu Lenjingrada, čijem stanovništvu je usled teškog bombardovanja i permanentne...


Ostale novosti iz rubrike »